Digital Wellbeing: A New Challenge for Teachers and Students
(19. – 24.8.2024.)
Beč, Austrija
Školska knjižničarka Paula Rajh sudjelovala je na tečaju „Digital Wellbeing: A New Challenge for Teachers and Students” koji se održao od 19. do 24. kolovoza u Beču. Voditeljica tečaja bila je Grkinja Evangelia (Lilia) Dimaraki, a ostali sudionici tečaja došli su iz Italije, Španjolske, Portugala, Češke, Grčke i Mađarske. U 30-satnom tečaju sudionici su naučili kako podići svijest učenika i učitelja o posljedicama digitalne tehnologije u njihovim životima, ponajviše pametnog telefona koji je u današnje vrijeme sveprisutan. Sudjelovali su u nekoliko zanimljivih radionica koje mogu primijeniti u svakodnevnom radu s učenicima. Radili su na tekstovima o učenicima koji imaju velikih problema s korištenjem mobitela. Takve su priče prikladne na Satu razredne zajednice jer se učenici lako mogu poistovjetiti s drugim učenicima. Na drugoj radionici sudionici su napisali nekoliko neophodnih aplikacija koje će koristiti do sutra ujutro. Ostale aplikacije pokušat će ne koristiti, a podsjetnik za to će im biti kuhinjska gumica preko mobitela. Još jedna zanimljiva radionica odnosila se na korištenje digitalnih uređaja. Voditeljica je objasnila kako u današnje doba postoje tri vrste života: online, stvarni i hibridni život. Online život odnosi se na potpuno korištenje tehnologije (online posao), stvarni život je igra s djecom ili čitanje bez uporabe tehnologije, a hibridni život spaja oba života. Primjer za to je šetnja šumom s pametnim satom koji broji korake. Sudionici su se pokušali sjetiti nekoliko primjera za svaki život. U razgovoru s drugim sudionicima došlo se do zaključka da je školska politika u vezi s mobitelima u većini zemalja slična. Mobiteli su zabranjeni u školi, a ako učenici ipak ponesu mobitel u školu, odlažu ih na za to predviđeno mjesto. Učenik u Španjolskoj može biti suspendiran s nastave na nekoliko dana ako ga treći put opomenu zbog mobitela. U Grčkoj su imali velikih problema sa snimanjima učitelja pa su ih u potpunosti zabranili u školama. Došlo se do zaključka da bi škola trebala biti mjesto stjecanja vještina. Događa se upravo suprotno – sve više škola uključuje elektroničke uređaje u nastavne programe pa pretjeranom uporabom tehnologije učenici gube brojne vještine. Ruke „rade”, ali po ekranu. Učenicima nedostaje fine motorike, nespretniji su i teško se fokusiraju. Upravo zato učitelji i roditelji trebali bi biti na istoj strani. No, često roditelji sami dozvoljavaju svojoj djeci da naprave profile na društvenim mrežama, a učitelji daju loš primjer tipkajući po mobitelu za vrijeme nastave. Koristeći tehnologiju u školi i životu, djeca stječu dojam da je za svaki zadatak potrebna aplikacija te da su bez tehnologije bespomoćni. To je vidljivo i u obiteljskom životu pa u današnje vrijeme mobitel sve češće postaje dadilja. Voditeljica je pojasnila da je danas zadnja generacija roditelja koji nisu odrasli s mobitelom. Sve daljnje generacije bit će digitalni urođenici, to jest, odrastati s mobitelima od malih nogu.
Svi sudionici tečaja prepoznali su važnost „digitalne dobrobiti” sa što manje uporabe tehnologije te sa što više konstruktivnih razgovora s učenicima. Budući da su sudionici tečaja bili različitih godina, razgovaralo se i o korištenju mobitela po generacijama. Voditeljica je objasnila brojne negativne posljedice korištenja pametnih telefona i aplikacija. Česta uporaba utječe na koncentraciju, pamćenje, socijalne veze, fizičko i mentalno zdravlje, sliku o samome sebi i identitet. Gube se socijalne veze, a javljaju se parasocijalne veze s influencerima i youtuberima. Ljudi više ne moraju ni u restoran, na
posao, u banku jer se sve preselilo online, na internet. Javlja se i gubitak socijalnih vještina. Djeca više nemaju razvijenu empatiju, razumijevanje, manire, već moraju učiti kako prepoznati tuđe emocije. Sudionici su mogli saznati i o oslobađanju dopamina koji nastaje korištenjem tehnologije. Korisnici mobitela mogu se poistovjetiti s drugim ovisnicima. Izloženost tehnologiji uzrokuje kroničnu nisku razinu stresa koji loše utječe na krvni tlak, srce i fizičko zdravlje općenito. Na tečaju se razgovaralo i o najčešćim aplikacijama poput Facebooka, Instagrama, Snapchata, YouTubea. Aplikacije su besplatne, no korisnik ipak „troši” svoje vrijeme na njih. Zanimljiva se pojava događa na YouTubeu. Korisniku je često nepraktično pogledati u komadu video koji traje sat vremena. No, YouTube ionako djeluje na temelju „small snacksa” – video od 5 minuta zvuči prihvatljivo, ali tada se lako može pretjerati.
Voditeljica je objasnila princip po kojem ona funkcionira tijekom vikenda. Subotom koristi tehnologiju, ali bez korištenja interneta. Nedjeljom uopće ne koristi tehnologiju. Njezina misao vodilja cijelog tečaja bila je da se tehnologija može promatrati kao opcija, ne nužno kao nešto loše. Kako Evangelia kaže, svi se trebaju zapitati što dobivaju, a što gube koristeći tehnologiju. Zanimljiva je i činjenica da je mobitel mali uređaj, ali može prouzročiti velike probleme. Upravo zato, učitelji i roditelji trebali bi razgovarati s djecom bez osuđivanja i kritiziranja, priznati im da i oni ponekad imaju takav problem. Isto tako, učitelji bi mogli u sve nastavne predmete uvesti digital wellbeing – primjerice, pisanje sastavka na Hrvatskom, razgovor o dopaminu i tehnologiji na Biologiji, razgovor o opasnostima interneta na Informatici, engleski članak o pametnom telefonu… Kada bi postojala praksa u školi da se petkom ne zadaju zadaće koje zahtijevaju internet, roditelji bi znali da njihovoj djeci ne treba mobitel tijekom vikenda. Evangelia je ponudila primjere manjih dnevnih izazova kojih bi se moglo lakše držati: ne koristiti mobitel sat vremena nakon buđenja, otići u šetnju bez mobitela, čitati ili raditi nešto neometano barem 20 minuta, večerati s obitelji bez mobitela.
Osim učenja na tečaju, školska knjižničarka Paula Rajh imala je priliku posjetiti impresivnu Austrijsku nacionalnu knjižnicu smještenu u palači Hofburg s više od 12 milijuna jedinica podijeljenih u 5 zbirki: Rukopisi i rijetke knjige, Zbirka mapa i Muzej globusa, Zbirka papirusa i Muzej papirusa, Inkunabule i stari dragocjeni otisci te Muzička zbirka. Sve što je naučila na tečaju, školska knjižničarka pokušat će primijeniti u svom svakodnevnom radu s učenicima.
Napisala: školska knjižničarka Paula Rajh
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
0 Comments