Dan darovitih u virtualnom okruženju

Uz nove radne uvjete za učenike i učitelje na koje se svi još privikavamo, ipak nismo zaboravili na planirane aktivnosti kulturne i javne djelatnosti škole. Virtualno okruženje omogućilo nam je da u subotu, 21. ožujka 2020., obilježimo Dan darovitih učenika.

U svojim virtualnim učionicama učenici su mogli pronaći upute i materijale kako aktivno i kreativno sudjelovati u obilježavanju. Tako su učenici 1.a pokazali svojim prijateljima iz razreda svoje jače strane i talente pričajući o svojim aktivnostima uz fotografije, plakat ili prezentaciju. Saznali smo da učenik Tian Magdić mnogo čita o svemiru, biologiji i arheologiji u slobodno vrijeme, no voli raditi i eksperimente i male „izume“ kojima testira zakone fizike. Zajedno s bratom Danom voli često šivati svakodnevne predmete pomoću matematičkih crta i likova na šivaćoj mašini. Izrađuju. Bravo, dečki!

Njihov prijatelj iz razreda, Leon Filip Razman, igra šah te na turnirima igra protiv mnogo starijih natjecatelja.

Učenica Hela Lihtar ima neobičan hobi. Ona, naime, izrađuje lutke za lutkarske predstave, a osmišljava i priče za svoje predstave. Heli može pomoći učenik Noa Samaržić koji je član dramske skupine i vrlo je kreativan jer često sam stvara nove predmete ili preoblikuje stare.

Učenici 1.a jedva čekaju povratak u školske klupe ne bi li pogledali novu razrednu predstavu!

Učenici 1.c vrlo su uspješno izradili mačke. One nisu prave, ni virtualne, već papirnate. Ali ništa zato, jednako su im drage!

Učenici 2.c fotografijama su prikazali što najviše vole raditi i što ih najviše veseli, jer su u tome najbolji. Ima tu dobrih plesača, malih vrtlara, kuhara, umjetnika...

Učenici 3.c i 4.c obilježavanje ovoga dana kombinirali su s Danom voda (22. 3.) u kreativnim zadatcima. Trećaši su iskazali što misle o važnosti vode slikom (Tia Janeković, Taša Mađerić) i riječima (Leon Ketterer). Četvrtaši Marko Pavlic, Ema Trakoštanec, Mia Sinković, Bernard Brlošić, Pavao Bunić, Petar Štefanec i Ema Nemec su izmislili i imenovali svoje „strojeve“ za vodu koji rade kao pročistači. Smjeli su upotrijebiti materijale koje imaju kod kuće. Tko zna, možda se među njima krije mali genijalac koji će riješiti pitanje čiste pitke vode u budućnosti.

Učenici 4.c umjesto u postavljenu knjižnici, šalju vam virtualnu izložbu radova nastalih u projektu "Priča o Ivani" povodom 145. godišnjice rođenja naše nesuđene nobelovke Ivane Brlić Mažuranić. 

Učenici PŠ Reka također su pokazali svoje talente. Prvašica Nikol Zorčić napisala nam je da je dobra u matematici i engleskom. Četvrtašica Mia Zimet bavi se slikanjem još od vrtića, a osvojila je i nekoliko nagrada na likovnim natječajima. Crtež Lare Bakovljanec krasi ograničeno izdanje pakiranja Dukat mlijeka. Nikola Golubović Matan uspješan je mali hrvač i nositelj dvije brončane medalje.

U navedenim aktivnostima sudjelovali su cijeli razredi, a pojedine radove možete vidjeti u fotogaleriji.

Šestaši su istraživali o vodi, šumama i močvarnim staništima te pripremali prezentacije o zadanim temama vezanima uz Dan voda. Dobili su i zadatak istražiti o Alfredu Nobelu, Vladimiru Prelogu i Lavoslavu Ružički. Proučavali su njihove živote i stvaralaštvo, posebice njihove izume kojima su zadužili svijet.

Učenici 6.d i svi odjeli 7. r. rješavali su mozgalice na engleskom jeziku. Neke su bile jednostavne i učenici su ih riješili s lakoćom, no neke su bile zahtjevnije. Jedan je učenik čak ogladnio rješavajući ih!

Prve povratne informacije učenika o nastavi na daljinu govore nam da učenici dobro reagiraju na zadatke koji zahtijevaju više „mozganja“, kritičkog mišljenja i kombiniranja. Zahtjevno je, ali je i poticajno.

Želite li vi provjeriti koliko ste spretni u brzom rješavanju mozgalica, pokušajte riješiti ove zadatke!

1. Koji se brojevi kriju iza upitnika?

6 + 4 = 210

9 + 2 = 711

8 + 5 = 313

5 + 2 = 37

7 + 6 = 113

9 + 8 = 117

10 + 6 = 416

15 + 3 = 1218

?? + ?? = 123

2. Einsteinova zagonetka. U ulici je niz od 5 kuća, svaka drukčije boje. U svakoj kući živi čovjek drukčije nacionalnosti. Svaki čovjek ima drukčijeg kućnog ljubimca, voli piti drukčiji napitak i puši drukčiju vrstu cigareta.

a) Britanac živi u crvenoj kući.

b) Šveđanin ima pse.

c) Danac pije čaj.

d) Zelena kuća je do bijele kuće, s lijeve strane.

e) Vlasnik zelene kuće pije kavu.

f) Osoba koja puši Pall Mall ima ptice.

g) Vlasnik žute kuće puši Dunhill.

h) Čovjek u kući u sredini pije mlijeko.

i) Norvežanin živi u prvoj kući.

j) Čovjek koji puši Blends živi do susjeda koji ima mačke.

k) Čovjek koji ima konje živi do susjeda koji puši Dunhill.

l) Čovjek koji puši Blue Master pije pivo.

m) Nijemac puši cigarete Prince.

n) Norvežanin živi do plave kuće.

o) Čovjek koji puši cigarete Blends ima susjeda koji pije vodu.

Pitanje glasi: Tko ima ribicu za kućnog ljubimca?

3. ŽARULJE. U prizemlju kuće postoje 3 prekidača. Svaki je povezan s 1 žaruljom na tavanu. Prekidače možeš paliti i gasiti i ostaviti ih u bilo kojem položaju (upaljeno ili ugašeno). Kako ćeš odrediti koji prekidač pali koju žarulju ako smiješ samo jednom otići na tavan?

BONUS: JESTE LI ZNALI...?

Alfred Nobel više je volio biti sam i izbjegavao je kontakt s drugima, čak i sa svojim prijateljima, iako bez njegovih izuma danas svijet ne bi bio isti. Registrirao je oko 350 patenata, a izumio je dinamit. Volio je poeziju, a napisao je i jednu dramu. Nakon Nobelove smrti, obitelj je pokušala uništiti tiskane primjerke drame, ali su tri primjerka ipak preživjela i drama je izvedena u Stockholmu, no dobila je vrlo negativne kritike. Nakon Nobelove smrti prošlo je još pet godina prije nego su se počele dodjeljivati Nobelove nagrade 1901 g. Nobel je u svojoj oporuci ostavio 94 % svog bogatstva zakladi koja će dodjeljivati nagrade, no Nobelova je obitelj dugo osporavala tu oporuku, stoga dodjela nagrada nije mogla početi odmah, nego tek kada su razriješene sve imovinsko-pravne zavrzlame u obitelji Nobel. Nobelovu nagradu za mir Nobel je oporučno pokrenuo kao protutežu nastojanjima pojedinaca i nacija da njegove izume na bazi nitroglicerina iskoriste u ratne svrhe, iako samom Nobelu rat nikada nije bio cilj.

Lavoslav Ružička, švicarski organski kemičar hrvatskog podrijetla, pravog imena Leopold, prvi je Hrvat dobitnik Nobelove nagrade, i to za kemiju 1939. g. U klasičnoj gimnaziji u Osijeku koju je pohađao kemija se nije niti predavala. Jedno vrijeme želio je postati svećenik, no od toga je odustao. U potrazi za financijskom pomoći za svoja samostalna istraživanja, Ružička se obratio industriji mirisa kada je želio dovršiti rad na mirisu principa ljubičice. Dobivao je brojne poslovne ponude diljem svijeta. Neke je prihvatio, ali se na kraju vratio u Švicarsku. Po Ružički je imenovana nagrada koja se dodjeljuje za istaknuti doprinos kemiji mladim kemičarima švicarske narodnosti ili stranim državljanima koji rade u Švicarskoj. U Vukovaru, njegovom rodnom gradu, održavaju se Ružičkini dani. Dva puta se ženio, ali nije imao djece. Bio je daltonist.

Vladimir Prelog jedan je od triju hrvatskih građanina koji su primili Nobelovu nagradu, a on ju je primio 1975. g. za kemiju. Sa samo 15 godina objavio je svoj prvi znanstveni rad. Današnji Plivin istraživački institut potomak je istraživačkog laboratorija koji je pokrenut zbog suradnje s Vladimirom Prelogom. Tijekom svog radnog vijeka najviše se fokusirao na područje organske stereokemije, a od 2. svj. rata živio je i djelovao u Švicarskoj gdje je i umro, no posmrtni ostatci preneseni su u Zagreb.

Koprivnica, 21. 3. 2020.

1a

1a1

1a2

1c

2c

4c

4c2

Reka

Tasa3c

Tia3c