Uz Dan darovitih - Obilježavamo 10.godina camere obscure u našoj školi

 SOLAROGRAFIJA . . .

... je naziv pod kojim se općenito podrazumijeva fotografsko snimanje traga, koji tijekom određenog vremenskog razdoblja na nebeskom svodu ostavlja Sunce.

Do konca XIX stoljeća i početkom XX stoljeća, za meteorološke svrhe (umjesto solarografija) snimane su se heliografije, (optičkim napravama) heliografima na običan papir, a služile su za izračunavanje dnevnog trajanja osunčanja. Svake večeri (nakon zalaska sunca) meteorolozi su iz heliografa vadili papir na kojem je bio zabiležen trag sunca i u heliograf umetali novi list papira za bileženje traga sunca sljedećeg dana. Tako se dobivao niz 'slika' iz kojih se moglo izmjeriti (izračunati) broj sunčanih sati za neko (odabrano) vremensko razdoblje.

Pojavom fotografije (u prvoj polovini XIX stoljeća), i naglim razvojem proizvodnje foto osjetljivih materijala i fotografskih naprava, razvila se i mogućnost kontinuiranog snimanja heliografija, tijekom dužeg (odabranog) vremena, na samo jednom listu foto osjetljivog materijala, kao slika za koju se ustalio naziv SOLAROGRAFIJA.

U svrhu animanja solarografija prikladni fotograski aparat treba biti čvrsto postavljen na podlogu (kao i ranije, heliograf) tako da snima dio nebeskog svoda kojim prolazi sunce tijekom odabranog vremenskog razdoblja.

Budući da je sunčev disk najintenzivniji izvor svjetla u okruženju Zemlje, otvor objektiva foto aparata ('blenda') treba biti minimalan, a optički sustav (leća koje sabiru svjetlost i koji čini klasični objektiv) je nepotreban i svodi se samo na sitan otvor (ropicu).

Kao u svakom klasičnom (analognom) fotografskom snimanju, za snimanje solarografija se koristi foto osjetljivi materijal, a najpogodniji je foto papir.

Najprikladniji foto aparat za snimanje solarografija je primitivna naprava koja je prethodila razvoju svih vrsta foto aparata, kino-, video i digitalnih kamera, a to je camera obscura ili tamna komora (sa jednom malom lupicom - objetivom, na svom tijelu.

Camera obscura može biti bilo kakvog oblika. Može biti kutija (kocka)a može biti i valjak (cilindar).

Cilindričan oblik kamere je pogodniji za snimanje solarografija, jer ima znatno šire 'vidno polje' snimanja od kamera opskura kockastog ili nekog prizmatičnog oblika.

U koprivničkoj osnovnoj školi "Antun Nemčić Gostovinski", 19. ožujka 2022. godine, postavljena je cilindrična kamera opskura, koja je počela snimati tragove Sunca nad Koprivnicom od svitanja 20. ožujka 2022. godine (na dan proljetne ravnodnevnice), i snimat će još sljedećih 80 dana, sve do 21. lipnja 2022. godine (dana ljetnog suncostaja).

Tako će tokom snimanja nastati slika svih proljetnih tragova Sunca nad Koprivnicom snimanih 81 dan, ili 1.944 sata, ili 116.640 minuta, ili 6,998.400 sekundi.

KAMERU OPSKURU

ZA SNIMANJE TRAGOVA SUNCA NAD KOPRIVNICOM,

TIJEKOM SNIMANJA, OD 19.3. DO 21.6. 2022. GODINE,

NE SMIJE SE POMICATI NI DODIRIVATI!

Nakon dovršetka snimanja, 21. lipnja 2022. godine (nakon zalaska sunca), kameru treba skinuti sa mjesta snimanja, a ovojnicu kamere od valovite ljepenke, zarotirati oko kamere, tako da se poklopi rupica - objektiv kamere. Nakon toga će snimka slike tragova Snunca na Koprivnicom biti digitalno procesirana, te dobivena slika, kao i kamera ostaju u trajnom vlasništvu koprivničke škole “Antun Nemčić Gostovinski”.

Voditelj radionica kamere opsure

Prof. Ivica Kiš, dipl.ing.arhitekture

1

2

 

4

3