Nemčići na Samoborskom gorju

U subotu, 23.04.2016., učenici planinarske skupine OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“, planinarske sekcije HPD „Bilo“, uspješno su se popeli na dva poznata vrha Samoborskog gorja, najviši Japetić (879 m) i najmarkantniji Oštrc (752 m).

 

Uspon smo započeli od planinarskog doma „Šoićeva kuća“ (385 m) u selu Mali Lipovec. Nakon 2 sata hoda i prevaljenih 500 metara visinske razlike dolazimo na prvi vrh Japetić na kojemu se nalazi 12 metarska željezna konstrukcija, zvana „Piramida“. S nje se pružaju prekrasni vidici na cijelo Samoborsko i Žumberačko gorje, Medvednicu, pokupsku ravnicu te na grad Samobor i Zagreb. „Piramida“ je do 1960. bila na vrhu Sljemena, kada je preseljena na vrh Japetić u Samoborskom gorju. Nedaleko od vrha, na planinskoj livadi, našli smo nekoliko primjeraka hrvatske orhideje, bazginog kaćuna (Dactylorhiza sambucina).

Nakon Japetića, za 15 minuta smo stigli u planinarski dom „Žitnica“ (815 m) gdje smo se odmorili sat vremena te okrijepili hranom i pićem iz ruksaka i bogatom gastro ponudom planinarskog doma. S planinarskog doma „Žitnica“ pruža se prekrasan i prostran vidik na jaskansko podgorje i pokupsku ravnicu.

Nastavili smo planinarskom stazom prema vrhu Oštrc. Prvo smo se spustili do Velikih Vrata, nastavili do vrha Stražnik (708 m) koji se nalazi u šumi pa s njega nema pogleda te nakon njega došli do sedla Presika. Ova staza prema Oštrcu je i jedna od najljepših planinarskih staza u Samoborskom gorju, gdje se izmjenjuju listopadne šume i prekrasne prostrane livade bogate biljnim vrstama. Nakon 2 sata hoda od planinarskog doma „Žitnica“ dolazimo u blizinu vrha Oštrc. Na livadama blizu vrha u punoj cvatnji je uskolisni ili crveni likovac (Daphne cneorum), ugrožena svojta koja se nalazi u „Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske“. Crveni je likovac nizak grm zimzelenih uskih listića i jarkih crveno ružičastih opojno mirisnih cvjetova. Uživajući u mirisu crvenog likovca, zadnjim strmim usponom dolazimo do vrha Oštrc (752 m) s kojeg se pruža prostran vidik na susjedne vrhove Plešivicu i Japetić, a u daljini Medvednicu i Zagreb. Vrh Oštrc je zapravo kameniti greben, a odlikuje ga strmi piramidalni izgled s alpskim obilježjima. Uspon na vrh Oštrc (1875. godine) zapravo je i prvi zabilježeni uspon na neki hrvatski vrh nakon osnivanja Hrvatskog planinarskog saveza 1874. godine u Zagrebu. Desetak minuta odmaramo na vrhu te odlazimo na dužu pauzu u planinarski dom „Željezničar“ (691 m) koji se nalazi odmah ispod vrha Oštrca.

Završni dio izleta bilo je spuštanje od planinarskog doma „Željezničar“ do planinarskog doma „Šoićeva kuća“ gdje nas je čekao autobus. Tom se dionicom već vrlo teško hodalo jer su noge bile umorne i „teške“, no ipak smo svi izdržali do kraja, neki ipak s lakšom upalom mišića nakon desetsatnog hodanja, naravno uključujući i odmore. Oko 21 sat dolazimo u Koprivnicu te ispunjeni prirodnim ljepotama Samoborskog gorja tonemo u duboki san.

Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju
Nemčići na Samoborskom gorju